Masti

Masti (lipidi) predstavljaju gorivo koje služi našem organizmu za dobivanje energije u najkoncentriranijem obliku. Svojim izgaranjem oslobađaju 9 kalorija po gramu, nasuprot 4 kalorije koje dobijemo izgaranjem šećera i bjelančevina. 

Suprotno uvriježenim mišljenjima iz nedavne prošlosti, danas znamo da uloga masti u organizmu nije samo dobivanje energije. Osim što ulaze u sastav svih staničnih membrana, imaju zadaću prijenosa ili transporta vitamina topljivih u mastima: A, D, E i K. Masti na sebi svojstveni način štite organe poput jetre, srca, bubrega; osiguravaju organizam od temperaturnih "šokova" prilikom naglih promjena temperature okoliša; sudjeluju u procesu zadržavanja minerala kalcija u zubima i kostima jer prenose vitamin D. 

Sve navedene funkcije mogu obavljati razne masti. Ali postoji razlika između pojedinih masti u njihovom kemijskom sastavu i upravo ta različitost određuje koje su masti dobre, a koje loše.

Masne kiseline ne razlikuju se samo po svom kemijskom sastavu, nego i po zadaći koju obnašaju u našem organizmu. Zasićene masne kiseline služe uglavnom kao izvor energije. Nezasićene masne kiseline potrebne su za "izgradnju" raznih tkiva i staničnih struktura. Kada bismo izuzeli vodu nezasićene masne kiseline sačinjavale bi polovicu moždane tvari. 

Odatle proizlazi važnost omjera tih tvari prisutnih u svakodnevnoj prehrani. Dok su zasićene masti neophodne u prehrani osoba koje se bave težim fizičkim radom i sportom, nezasićene moraju biti prisutne u velikim količinama u prehrani dojenčadi, djece, adolescenata, i kod žena u posebnim trenucima njihovog života: tijekom trudnoće i za vrijeme dojenja. 

Godinama su stručnjaci zagovarali borbu protiv masti prisutnih u prehrani. Danas, suprotno, nutricionisti ponovno prepoznaju njihovu ulogu u izgradnji organizma, jer sama granica između dobrih i loših masti leži negdje između dozvoljene dnevne količine i kemijskog sastava.