Tjelesna težina

Energija iz hrane dobiva se metabolizmom masti, ugljikohidrata i bjelančevina, a iskazuje se u kilodžulima (kJ) ili u kilokalorijama (kcal). Prilikom preračunavanja iz jednih u druge jedinice primjenjuju se slijedeće vrijednosti: 1 kl = 0.2388 kcal, a 1 kcal = 4.184 kl. Treba voditi računa da kozumacija alkohola također doprinosi ukupnom unosu energije. 

To su prosječne vrijednosti dobivene sagorijevanjem (metaboliziranjem) bjelančevina, masti, ugljikohidrata i alkohola: 
     
  • Bjelančevine -4 kcal/g (17 kJ/g)
  • Masti - 9 kcal/g (37 kJ/g)
  • Ugljikohidrati - 4 kcal/g (17 kJ/g)

VODITE RAČUNA O TJELESNOJ TEŽINI!

Količina energije koja je potrebna da se postigne i održi poželjna tjelesna težina ovisi o: dobi, spolu, tjelesnoj aktivnosti osobe pa i klimatskim uvjetima. Potrebe za energijom široko variraju. 

Koja je tjelesna težina poželjna?
Uobičajena metoda za ocjenu prehrambenog stanja odraslih osoba je izračunavanje indeksa tjelesne mase (ITM). Indeks tjelesne mase računa se tako da se težina u kilogramima podijeli s kvadratom visine u metrima. 

ITM = Težina u kg / (visina u metrima)²

Kriteriji Svjetske zdravstvene organizacije za ocjenu prehrambenog stanja prema vrijednosti ITM odraslih osoba (osim trudnica): 
  • ispod 18,5 - pothranjenost
  • 18,5 - 24,9 - poželjna težina
  • 25,0 - 29,9 - povećana težina
  • 30,0 - 34,9 - stupanj I pretilosti
  • 35,0 - 39,9 - stupanj II pretilosti
  • iznad 40 - stupanj III pretilosti

nazad