Ugljikohidrati

Ugljikohidrati su glavni izvor energije za sve tjelesne funkcije i mišićni rad i neophodni se za pomaganje u probavi i asimilaciji drugih tvari. Ime ugljikohidrata potječe od nekadašnje pretpostavke da su to spojevi sastavljeni od ugljika i vode.

Nekadašnja je definicija sada znatno proširena jer u tu skupinu spojeva spada i čitav niz spojeva svrstanih u slijedeće skupine:
  • šećerni alkoholi
  • amino-šećeri
  • anhidro-šećeri
  • deoksi-šećeri

Za naš organizam ugljikohidrati su potrebni kako bi se naš metabolizam (izmjena tvari) uopće mogao odvijati te predstavljaju najznačajniji izvor energije od svih prehrambenih tvari koje svakodnevno unosimo u organizam. U našoj prehrani ugljikohidrati zauzimaju 55-60% ukupnih kalorija unesenih tijekom dana putem hrane. Jedan gram ugljikohidrata izgaranjem daje oko 4 kalorije, poput proteina, a više od dvostruko manje od 1 grama masti.

Ugljikohidrate djelimo na :
  • monosaharide
  • oligosaharide
  • polisaharide

Monosaharidi ili jednostavni šećeri sastavljeni su od samo jedne molekule ugljikohidrata. U hrani od monosaharida nalazimo uglavnom samo glukozu (ima je mnogo u kukuruzu i drugom povrću) i fruktozu (nalazi se u medu, u raznom voću, voćnim proizvodima i naziva se još voćni ili grožđani šećer). Glukoza je i glavni monosaharid u našoj krvi čije koncentracije moraju uvijek biti prisurne unutar određenih granica kako bismo svim tkivima, a prvenstveno mozgu, osigurali dovoljan izvor "hrane i energije".

Oligosaharidi su šećeri sastavljeni od dvije pa do deset jedinica monosaharida. U prehrani su najznačajniji disaharidi (sastavljeni od dvije jedinice monosaharida). Najpoznatiji disaharid je saharoza ili stolni šećer. Dobiva se preradom šećerne repe (lat. Beta vulgaris) ili šećerne trske (lat. Saccharum officinarum). Ta se vrsta šećera u posljednje vrijeme kritizira i preporuča se uzimanje tog šećera samo u obliku tzv. "nerafiniranog, sirovog smeđeg šećera".

Polisaharidi su složeni ugljikohidrati sastavljeni od velikog broja monosaharidnih jedinica. Najčešća građevna jedinica polisaharida jest monosaharid glukoza. Polisaharidi predstavljaju rezervne ugljikohidratne tvari biljaka (škrob) i životinja (glikogen) te građevne strukture biljaka tj. celulozu.

Dok se škrob i glikogen normalno razgrađuju u našem organizmu, celuloza predstavlja namirnicu koju svrstavamo u skupinu "dijetalnih vlakana". Takve se namirnice ne mogu razgrađivati u našem organizmu, ali su neophodne u održavanju normalne probave i formiranju stolice.

nazad